86 godina tradicije

Tako je počelo...

OSNIVAČKA GLAVNA SKUPŠTINA DIONIČARA ODRŽANA 17.02.1921.
UPIS U TRGOVAČKI REGISTAR USLIJEDIO JE 19.02.1921.
TEMELJNA GLAVNICA USTANOVLJENA JE 50.000.000 kruna ili 125.000 dionica. Vrijednost dionice 400 kruna.

Osnivači su:

• Prva Hrvatska štedionica u Zagrebu
• Slavonija d.d. za industriju drva u Brodu
• Slavonsko trgovačko društvo ugljena Kauffman i drugovi u Brodu na Savi
• Tvornica za strojeve i željezničku opremu Kistarcs-e
• Jugoslavenska banka d.d. u Osijeku

Dana 5.03.1921.g. s gradskim zastupstvom Brod na Savi zaključen je ugovor kojim se Prva jugoslavenska tvornica vagona strojeva i mostova d.d. Brod na Savi, oslobađa od svih gradskih daća i nameta do 5.03.1941.g.
Zadatak Tvornice bio je gradnja i popravak vagona i lokomotiva, željezničkih mostova i mostnih konstrukcija, nadalje fabrikacija strojeva i svakovrsnog saobraćajnog oruđa i opreme, podizanje i tjeranje pomoćne industrije koja je u savezu sa svim ovim proizvodima, preuzimanje izgradnje i opreme željeznica, pogon željeznica pod vlastitom upravom ili zajedno s drugima i sl.
Generalnim ravnateljem imenovan je Andrija Kiraly, a upravnim ravnateljem gospodin Mavro Donath.
IZGRADNJA TVORNIČKIH ZGRADA ZAPOČELA JE 7.05.1921.g. i dovršene su do veljače 1922.g.
Tvornica je počela s proizvodnjom (popravak vagona) u lipnju 1922.godine, 1923.g. zapošljava 1200 radnika.

PRVI SE PAMTE...

• 1926.g. most preko Tise kod Titela
• 1926.g. prvi teretni vagon
• 1926.g. proizveden prvi parni kotao
• 1928.g. prva tramvajska kola za potrebe Beograda
• 1930.g. proizvedeni i montirani prvi rezervoari potrebe kemijske i procesne industrije
• 1930.g. prvi izvoz mosta za Grčku
• 1935.g. prva mostna dizalica vlastite konstrukcije
• 1935.g. prva lokomotiva normalnog kolosijeka
• 1938.g. prvi motorni vlak za prugu Sarajevo - Mostar

Tvornica je pretrpjela značajne materijalne štete prigodom bombardiranja 11.04.1941.g. kada je privremeno prekinula rad.

Broj zaposlenih u razdoblju 1941. - 1945.g. kretao se od 900 do 1900 radnika i službenika.

1947.g. mijenja dotadašnji naziv u <Đuro Đaković> Industrija lokomotiva, strojeva i mostova Slavonski Brod da bi 1961.g. promijenila naziv u <Đuro Đaković> Industrija šinskih vozila, industrijskih i energetskih postrojenja i čeličnih konstrukcija Slavonski Brod. Od 1945. do 1947.g. izvršena je obnova u ratu razrušenih objekata. Usporedo s obnovom obavljane su radne aktivnosti na popravku vagona, lokomotiva i željeznih konstrukcija. Koncem 1945.g. tvornica je zapošljavala 1330 radnika.

Od 1952.g. zapošljava 2500 radnika i službenika, a realiziran je i prvi izvoz 410 vagona za turske željeznice. U razdoblju 1952/53.g. za potrebe domaće željeznice izrađeno je 208 lokomotiva iz postojećeg programa. 1952.g. zaključen je ugovor s tvrtkom Babcock Wilcox o poslovno-tehničkoj suradnji, a 1955.g. je proizvedena prva dizel lokomotiva 20 KS, dok su1956.g proizvedene su dizel lokomotive od 50 i 100 KS, a 1957.g. za potrebe industrije lokomotiva od 180 KS kojih je proizvedeno ukupno 223.

Krajem pedesetih godina počinje se sa proizvodnjom kotlovskih postrojenja raznih vrsta od 1 do 400 tona pare na sat.

U Đuri Đakoviću radilo je 1964.g. 4520 radnika. Tih godina Đuro Đaković proširuje svoj proizvodni program opremom za naftnu petrokemijsku industriju. Osnovan je i Izvanredni studij Fakulteta strojarstva i brodogradnje Zagreb u Slavonskom Brodu, danas je to Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu. 1969.g. u Đuri Đakoviću je izgrađeno 6877 novih vagona od čega je izvezeno 4243.

Također su proizvedene 153 dizel lokomotive te je uz to proizvedeno i 12 garnitura motornih vlakova za uskotračne pruge. U istom razdoblju Đuro Đaković je angažiran na rekonstrukciji postojećih i izgradnji novih tvornica šećera te izgradnji novih tvornica cementa u zemlji i inozemstvu.

U 1969.g. Đuro Đaković je najveći proizvođač Steambloc kotlova u svijetu. U tom razdoblju proizvedeno je 60.000 tona čeličnih konstrukcija, uglavnom mostova, a montirao je 200.000 tona čeličnih konstrukcija vlastite i tuđe proizvodnje, od čega je montaža 48 mostova u zemlji i inozemstvu. U okviru isporuke kompletnih postrojenja i čeličnih konstrukcija osobito za Željezare Skopje, Smederevo, Zenica i Sisak, te značajan broj mosnih, portalnih i lučkih dizalica.

U istom razdoblju usvojeni su novi proizvodi i to: - u suradnji s General Motorsom (SAD) dizel električna lokomotiva od 1882 KS - u suradnji s Wansonom (Belgija) program Waporax i Thermopac kotlova - zajedničko ulaganje s Teddington Bellows (V.Britanija) proizvodnja višeslojnih kompenzatora

Potpisivanjem ugovora za gradnju NE Krško - Đuro Đaković se uključuje u gradnju nuklearnih elektrana, a s tvrtkom Energoinvest Sarajevo 1976.g., Đuro Đaković se uključuje u isporuku - izvoz komponenata primarnog kruga za nuklearne elektrane.

1977.g. osnovana je RO Inženjering za projektantski i izvođački inženjering.

U razdoblju od 1970. do 1981.g. izgrađene su Tvornica šećera Virovitica (i Tvornica šećera Bijeljina, a s tvrtkom Krupp Polysius izgrađene su Tvornice cementa Kosjerić, Beočin i Dalmacija cement kao i izvozni projekti Tvornica cementa u Aleksandriji i Tvornica cementa Homs, te s firmom Babcock Termoelektranu NEKA Iran snage 4x400 MW

U istom razdoblju izgrađena je zgrada Tvornice kompenzatora, poslovno proizvodni prostor Montaže i Elektromonta, hala za proizvodnju teške opreme, proizvodni kapaciteti dizalica, energetskih postrojenja, zgrada IRC-a i Instituta za znanstveno istraživački rad.

1980.g. otvorena je obnovljena zgrada nekadašnje gimnazije, sada Strojarskog fakulteta na Trgu maršala Tita, sadašnjem trgu Ivane Brlić Mažuranić.

1981.g. potpisan je sporazum o suradnji između Sveučilišta u Osijeku i Visoke tehničke škole iz Bremena.

Usvajaju se novi programi pa tako ĐĐ Elektromont usvaja program proizvodnje aparata za tople i hladne napitke i uređaje za igre na sreću, a ĐĐ Bešavne boce program proizvodnje čeličnih boca ubadanjem. 1982.g. započela je serijska proizvodnja kombajna u ĐĐ Tvornica poljoprivrednih strojeva i uređaja u Županji po tehnologiji firme Deutz-Fahr. 1983.g. u ĐĐ Specijalna vozila započinje serijska proizvodnja tenka M-84. U ĐĐ Tvornica vozila i opreme proizvedeni su vagoni cisterne od 110 m3 za prijevoz ukapljenog plina. Završena je izgradnja NE Krško, nastavlja se isporuka MPC kruga (kolektori i cijevi) za potrebe NE RBMK u SSSR-u sve do havarije u NE Černobil 1986.g.

ĐĐ Inženjering realizirao je gradnju tvornica šećera u Šapcu i Požarevcu i TE-TO Ljubljana, a započela je gradnja TE Plomin II snage 200 MW u suradnji s tvrtkom Sulzer iz Švicarske.

ZET Zagreb, GSP Osijek i GSP Beograd potpisali su Sporazum o zajedničkom razvoju tramvaju gdje je u perspektivi trebao biti uključen i Đuro Đaković. Ugovorena je isporuka opreme za preradu zemnog plina u INA - Molve. Također je ugovorena isporuka kuglastih spremnika za petrokemiju za Irak, a ugovorena je i djelomično realizirana isporuka 214 tenkova M-84 za Kuvajt.

U 1986.g. u Đuri Đakoviću zaposleno je ukupno 16.339 radnika.

Osnivačka skupština Đuro Đaković Holding d.d. održava se 31. siječnja 1991.g. čiji su osnivači Hrvatski fond za razvoj, Hrvatsko željezničko poduzeće d.o.o. i Složeno poduzeće Đuro Đaković.

Odlukom Upravnog odbora ĐĐ Holdinga d.d. od 26. listopada 1993.g. društvo je promijenilo organizacijski oblik i postalo dioničko društvo.

Društva u sastavu Grupacije danas na tržištu djeluju samostalno.

Za naručitelja INA (postrojenje za preradu zemnog plina Molve) isporučena je kolona teška 240 tona, što je najteži proizvod ikada izgrađen u Đuri Đakoviću.

U razdoblju od 1991. do 1995.g. razvijeno je i proizvedeno više oružja, oruđa i streljiva za potrebe Hrvatske vojske.

ĐĐ Montaža d.d. je u razdoblju 1993. - 1998.g. sudjelovala u sanaciji ili izgradnji novih čeličnih mostova od kojih su najznačajniji most na Dravi kod Osijeka, most na Savi Županja-Orašje, Slavonski Brod-Bosanski Brod. U isto vrijeme montira opremu tvornice cementa u Libanonu, a kontinuirano zapošljava do 300 radnika u Njemačkoj u suradnji s tvrtkama Babcock i Polysius.

ĐĐ Termoenergetska postrojenja d.d. i ĐĐ Montaža d.d. u suradnji s ĐĐ Inženjering d.d. izgradili su TE-TO Zagreb Zapad te dovršili gradnju TE Plomin II. U istom razdoblju društva u pretežnom vlasništvu ĐĐ Holdinga d.d. certificirana su po ISO 9000, a zajedno s RW TUV osnovano je društvo RW TUV Croatia.